Specijalizovani sajt za studente ekonomije, menadžmenta
i srodnih oblasti!

Seminarski rad iz predmeta ,,Uslužni menadžment" Studija slučaja na primeru Narodnog pozorišta ,,Subotica"

SADRŽAJ

UVOD 2

2. ORGANIZACIONA STRUKTURA NARODNOG POZORIŠTA SUBOTICA 4

3. KVALIFIKACIONA STRUKTURA I BROJ ZAPOSLENIH 5

4. ODNOS PONUDE I TRAŽNJE USLUGE 6

6. ASORTIMAN USLUGA 7

7. OPIS USLUŽNIH SUSRETA 8

8. ANALIZA POSTOJEĆIH GEPOVA U KVALITETU USLUGE 10

ZAKLJUČAK 15

LITERATURA 15

PRILOG 16

Deo teksta ,,Usluzni menadzment" Studija slučaja na primeru Narodnog pozorista ,,Subotica"

Ostvarena predstava uključuje se u pozorišni repertoar i sistem izvođenja u sopstevnoj kući i na gostovanjima. Ovaj deo posla naziva se difuzijom (prodajom, distribuciojm predstave kao umetničkog dela i kao robe, proizvoda namenjenog tržištu). Tek izvođenjem predstava počinje da živi u javnosti i da uspostavlja kulturnu komunikaciju sa publikom. I proces rada na predstavi i proces difuzije predstava u pozorištima uspostavlja se u toku sezone - najčešće je to period od septembra do juna. Svako pozorište preuzima na sebe obavezu pripreme određenog broja premijera u sezoni i izvođenja određenog broja predstava, budući da****pozorište ostvaruje finansiranjem iz budžeta. Tek između ***sredstava pozorište ostvari na blagajni prodajom ulaznica, ili prodajom prava na TV snimanje i emitovanje predstave. Stoga pozorišta i nisu posebno zainteresovana za organizovanje turneja i gostovanja, za animiranje publike, ali se mora reći da pored finansijskog postoji i kulturni interes: interes glumaca i umetnika da svoja stvaralačka dostignuća prikažu pred punom salom i interes društva da se što više širi i unapređuje pozorišna kultura.

Ako se analiziraju pokazatelji o postotku pozorišnih posetilaca u ukupnom stanovništvu (prema Uneskovoj statistici), istraživanja pokazuju da se svega od jedan do pet procenata stanovnika može smatrati pozorišnom publikom i ta činjenica postavlja velike zadatke pred pozorišni menadžment.

Kod pozorišne umetnosti uslužni susret se dešava pri izvođenju predstave. Tada može doći do kritičnih susreta. Razlog tome je da publika ne bude zadovoljna predstavom što uslovljav gep između percepcije i očekivanja publike.