Specijalizovani sajt za studente ekonomije, menadžmenta
i srodnih oblasti!

Finansiranje nevladinih organizacija

SADRŽAJ:

UVOD 2

1. KARAJKTERISTIKE NVO ( NEVLADINIH ORGANIZACIJA) U SRBIJI 3

1.1. TIPOVI NVO-a 3

1.2. SITUACIJA NA LOKALNOM NIVOU 5

2. IZVORI FINANSIRANJA NVO 6

2.1.GRANTOVI VLADA 6

2.2. MEĐUNARODNI GRANTOVI I FINASIRANJE RAZVOJA 8

2.3. FONDACIJE 11

2.4. KOMPANIJE 12

2.4.1. Koje kompanije daju novac 13

2.5. POSLOVNO SPONZORSTVO 14

ZAKLJUČAK 16

LITERATURA 17

PRILOG 18

Deo teksta Finansiranje nevladinih organizacija

NVO sektor u Srbiji čine najrazličitije organizacije. Pokušaji da se formuliše njihova rigorozna klasifikacija mogu još uvek biti prerani, ili neadekvatni u odslikavanju onoga što NVO zaista rade. Međunarodne sheme klasifikacije iziskuju velika prilagođavanja kako bi bile relevantne za sadašnju NVO scenu u Srbiji. Nakon tih neophodnih prilagođavanja, uporedna vrednost klasifikacije se obično dovodi u pitanje.9 Na primer, da bi se NVO registrovale tokom prethodnih deset godina, one su morale ***, da formulišu svoje ciljeve u statutu, kako bi donekle umanjile mešanje (ili nešto gore) jednog paranoidnog i neprijateljski nastrojenog režima. Informacije o finansijama koje su pružale NVO, dugo naviknute da rade samo sa gotovim novcem i pod stalnom pretnjom da će ih ***, još više zamagljuju razumevanje prirodeili obima NVO aktivnosti i ne mogu se koristiti u klasifikacione svrhe. Ranije analize su počivale na domaćim klasifikacijama NVO koje su ispitivale ***, glavne oblasti delovanja i iskustvo sa projektima- sve to iz perspektive samih NVO.

Jedan primer je klasifikacija koju je razvio Centar za razvoj neprofitnog sektora (CR.NPS), koja predstavlja ***Centra za proučavanje civilnog društva univerziteta Džons Hopkins. Prema klasifikaciji CRNPS-a, NVO u Srbiji su svrstane na sledeći način: alternativne organizacije kulture; obrazovne i istraživačke organizacije; ekološke organizacije, društva i *** organizacije; omladinske i studentske organizacije; organizacije za razvoj lokalne zajednice; profesionalne i strukovne organizacije; organizacije za Ijudska prava; think thanks; mirovne organizacije i grupe; ženske organizacije i grupe; organizacije izbeglica i raseljenih lica; medunarodne organizacije; i druge neklasifikovane organizacije.

Nevladine organizacije su pozdravile regionalne sastanke NVO koje je organizovala NGO Policy Group, u saradnji sa šest organizacija domaćina, kao pravovremenu inicijativu. Na ovim sastancima, predstavnici NVO su razmenili svoje ideje, modele, mehanizme i ad hoc inicijative za "saradnju" sa lokalnim vlastima. Praksa i modeli saradnje koji su pokušani na lokalnom nivou, mogu se grupisati na sledeći način: ***

Svi ovi pokušaji pokazuju da NVO i lokalne vlasti ispituju različite okvire za poboljšanje saradnje, ali ukazuju i na to da je ***opštini i da ne postoji jasna zajednička strategija sektora u tom pogledu, kao što ne postoji ni promišljen odnos države prema sektoru. Ima već i dosta primera koji ilustruju nepromenjeno stanje (status ijuo ante), gde još uvek nije uspostavljena ni osnovna komunikacija ili gde je stvoren animozitet kao rezultat ***. Na primer, NVO nekada traže od lokanih vlasti stvari koje ove (još uvek) nisu u stanju da im obezbede, kao što su finansijska podrška ili dobijanje poslovnog prostora na korišćenje. Standardni odgovor vlasti je da je prevelik broj NVO, a da je prostor kojim opština raspolaže ograničen. Svakako da bi koordiniran nastup različitih NVO imao više uspeha u ovakvim slučajevima. Umesto da se iscrpljuju u pojedinačnim akcijama, NVO (bar one koje imaju sličan problem) bi trebalo da se udruže *** i vršenja pritiska sa ciljem da se omogući transparentna dodela prostora za rad i uspostave jasni kriterijumi selekeije NVO. S druge strane, lokalne vlasti ponekad tretiraju NVO kao "mašine za stvaranje novca" od kojih se očekuje da, doprinesu razvoju lokalne zajednice samo kroz angažovanje donatora i privlačenje finansijskih sredstava.